Karnevalske grupe

DUGA

Početci Udruge za narodne običaje “Duga” sežu u 1981. godinu kada je na inicijativu lokalnog pučanstva naselja Duga s ciljem i zadaćom očuvanja kulturne baštine te njegovanja tradicije i običaja našega kraja osnovana Parada “Duga”. Formalno je Udruga registrirana 1997. godine. Važno je istaknuti da je jedna od temeljnih zadaća Udruge razvijanje međuljudskih odnosa, narodnih običaja, organizacija maškaranih priredbi, suradnja s ostalim udrugama te svi ostali oblici druženja. Udruga broji preko 100 članova, a do sada je bila izrazito aktivna kroz paradnu sekciju, što se očituje u mnogobrojnim nastupima Parade “Duga” na raznim karnevalima, od Rijeke, fašnika u Samoboru pa do poznatog karnevala u Veneciji.

Facebook: Udruga Duga
E-mail: info@udrugaduga.com
Instagram: Udruga Duga
Web: www.udrugaduga.com

GORNJI KRAJ

Početak dugogodišnje tradicije grupe Gornji kraj seže u dvadesete godine prošloga stoljeća, a Udruga za narodne običaje Gornji kraj – Ladvić djeluje od 1998. godine. Udruga danas ima sedamdesetak članova, a maškarana grupa četrdesetak.

Facebook: Udruga Gornji kraj
E-mail: uznogornjikraj@gmail.com

MATKOVIĆI

Grupa Matkovići osnovana je početkom prošloga stoljeća, a fotodokumentacija postoji od 1929. Već godinama održavaju tradiciju maškaranja i pozdravljaju po kućama u vrijeme tri zadnja četvrtka: tusti, husi i poberuhi pod parolom “bubanj i muzika složno udaraj”.

Facebook: Udruga za narodne običaje Matkovići
E-mail: uznoma@yahoo.com

JOKERI

Jokeri su jedna od najstarijih maškaranih grupa, osnovana na inicijativu grupe mladića – zaljubljenika u maškare, daleke 1962. godine. Na vrhu Kale kod Robija Kalumice skupilo se desetak članova, odlučili su da Joker postane amblem maškara i kreirali zastavu s prepoznatljiva četiri znaka na kartama PIK, TREF, HERC I KARO i preslikanim likom Jokera. Stariji se sjećaju da su daleke 1962. godine, dok još nije bilo organiziranog Riječkog karnevala, među prvim maškarama na Korzu bili Jokeri, zvončari i samo još jedna grupa. O tome svjedoči i foto-arhiva.
Himna Jokera te kompletna muzika, raspjevanost i šarenilo grupe, obilježili su Jokere kao prepoznatljivu maškaranu grupu, koju su svi rado pozivali u goste.

DRAMALJSKI BALARINI

U Dramlju se i danas održava stoljetna tradicija maškaranja. Kao i u susjednim mjestima, za maškare u Dramlju su karakteristični obilazak grupa po mjestu, zvukovi glasnih bubnjeva i harmonika, pjesma, zabava, šale i bezbrižnost. Maškarane grupe iz Dramlja uvijek rado ugošćuju prijatelje iz okolnih i udaljenih mjesta na svojoj karnevalskoj povorci te i sami sudjeluju na brojnim karnevalskim događanjima. Dramaljci redovito plijene pozornost maštovito osmišljenim i izrađenim kostimima i maskama na Riječkome karnevalu. U Narodnom domu u Dramlju se subotom organiziraju maškarane zabave, a nedjeljom čajanke za djecu i odrasle. Na Čistu srijedu se tradicionalno čita šentenca i pali mesopust.

JAKOVARSKE KRABULJE

Povijest maškaranja u Jadranovu datira iz dvadesetih godina 20. stoljeća, kada su Jakovarske krabulje počele obilaziti mjesto, pozdravljati mještane i uveseljavati im zimske dane. Jakovari su se krabuljali po staru, uzimali su što su imali kod kuće, oblačili i stavljali na glavu. Zahvaljujući Udruzi mladeži Jadranovo, 1997. godine se maškarana grupa okuplja u još većem broju, s ciljem da se sačuvaju nekadašnji običaji, a od tada Jadranovo svake godine sudjeluje na Riječkome karnevalu i svim organiziranim povorkama na crikveničkome području i u okolici.

Facebook: Jakovarske krabulje Jadranovo

SELAČKA MANTINJADA

O tome što maškare znače Selčanima već više od stotinu godina, najbolje svjedoči činjenica da su se od početaka do danas održale u svom izvornom obliku. Za Selce su specifična tri četvrtka: TUSTI, FUSTI i POBERUHI, kada selačka mantinjada (naziv za mažoretkinje i svirače, koji su u početku svirali trieštinke i sopile, a u novije vrijeme puhačke instrumente) obilazi mjesto. Mesopusni utorak je zadnji dan maškara. U poslijepodnevnim satima mantinjada ide u dio mjesta koji se zove Brdo i uzima sa sobom mlatačice, žene s grabljama te žene u svečanim i radnim narodnim nošnjama. Povorka ide prema Crkvi Sv. Josipa, spušta se na rivu i dolazi do tržnice. Tada se događa jedinstven običaj u našim krajevima – mlaća slame. Mlatačice izmlate slamu, koja se zatim zapali pa se plešu dva tradicionalna plesa – Hrvacki i Kolunati. Za to vrijeme mještani sa zebnjom promatraju gdje će otići dim zapaljene slame, jer postoji vjerovanje da će ukoliko dim ode prema moru godina donijeti više ribe, a ako ode prema kopnu, bolje će roditi zemlja.

Facebook: Selačka mantinjada